Olovna sačma doleti brzinom 100 m/s i zabije se u drvenu dasku. Koliko se povisi temperatura sačme ako se polovica mehaničke energije potroši na njezino zagrijavanje? (specifični toplinski kapacitet olova c = 130 J/(kg⋅K))


Točan odgovor


Halpa

prije 7 mjeseci

\mathrm{v}=100 \mathrm{~m} / \mathrm{s}, \quad \mathrm{c}=130 \mathrm{~J} /(\mathrm{kg} \cdot \mathrm{K}), \quad \Delta \mathrm{t}=? Toplina Q koju neko tijelo zagrijavanjem primi odnosno hlađenjem izgubi jednaka je Q=m \cdot c \cdot \Delta t, gdje je m masa tijela, c specifični toplinski kapacitet, a \Delta t promjena temperature tijela. Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju Budući da se polovica mehaničke energije sačme (kinetičke energije zbog gibanja brzinom v) potroši na njezino zagrijavanje, slijedi: \begin{aligned} Q=\frac{1}{2} \cdot E_{k} \Rightarrow m \cdot c \cdot \Delta t &=\frac{1}{2} \cdot \frac{1}{2} \cdot m \cdot v^{2} \Rightarrow m \cdot c \cdot \Delta t=\frac{1}{4} \cdot m \cdot v^{2} / \frac{1}{m \cdot c} \Rightarrow \Delta t=\frac{v^{2}}{4 \cdot c}=\\ &=\frac{\left(100 \frac{m}{s}\right)^{2}}{4 \cdot 130 \frac{J}{k g \cdot K}}=19.23 K=19.23^{0} C . \end{aligned}

Vježba

Rezultat: \quad 19.23{ }^{\circ} \mathrm{C}.

Odgovorite

Kako biste odgovorili morate biti logirani

Slična pitanja

Olovna sačma doleti brzinom 100 m/s i zabije se u drvenu dasku. Koliko se povisi temperatura sačme ako se polovica mehaničke energije potroši na njezino zagrijavanje? (specifični toplinski kapacitet...
Olovna kugla pala je s visine od 53 m. Koliko bi se povisila njezina temperatura kada bi 68% rada pri padu bilo utrošeno na zagrijavanje kugle? Specifični toplinski kapacitet olova je 131 J/kgK
Šuplja olovna i puna aluminijska kugla jednakih su promjera i masa. Puste li se istodobno kotrljati s vrha kosine, koja će ranije stići na dno kosine?
Šuplja olovna i puna aluminijska kugla jednakih su promjera i masa. Puste li se istodobno kotrljati s vrha kosine, njihov dolazak na dno bit će: A) također istodoban B) olovna kugla stiže ranije C) ...
Olovni(II) klorid i olovni(II) karbonat slabo su topljivi u vodi. Koji od ta dva spoja će se bolje otapati u dušičnoj kiselini te ako biste mi mogli to potkrijepiti odgovarajućim kem. jednadžbama?
Kako olovni azid u svom kemijskom sastavu nema niti jedan atom kisika (O), znači li da se kod njega dešava endotermna reakcija zato što kisika uzima iz okoline /zraka ili ...? Zahvaljujem, Ivica
Zašto se olovni jodid bolje miješa s nitrorazrjeđivačem nego s vodom(kad sam pokušao ekstrahirati jod iz otopine I2 i PbI2, u razrjeđivaču su ostale i grudice PbI2)?

© 2022 eduo Instrukcije. Sva prava pridržana