Jezgra atoma ima masu 3.8 ⋅ 10⁻²⁵ kg i miruje. Jezgra je radioaktivna i u jednom trenutku iz nje izleti čestica mase 6.6 ⋅ 10⁻²⁷ kg brzinom 1.5 ⋅ 10⁷ m/s. Koliko brzinom se tada giba jezgra atoma?


Točan odgovor


Halpa

prije 7 mjeseci

\mathrm{m}=3.8 \cdot 10^{-25} \mathrm{~kg}, \quad \mathrm{v}=0 \mathrm{~m} / \mathrm{s}, \quad \mathrm{m}_{1}=6.6 \cdot 10^{-27} \mathrm{~kg}, \quad \mathrm{v}_{1}=1.5 \cdot 10^{7} \mathrm{~m} / \mathrm{s}, \quad \mathrm{v}_{2}=? Količinu gibanja definiramo kao umnožak mase tijela i njegove brzine. Količina gibanja je vektorska veličina. \vec{p}=m \cdot \vec{v} \quad, \quad p=m \cdot v \text { kad računamo iznos. } Zakon o očuvanju količine gibanja Zbroj količina gibanja dva tijela prije njihova međusobnog djelovanja jednak je zbroju njihovih količina gibanja nakon međusobnog djelovanja. To vrijedi i za više od dva tijela. Ukupna količina gibanja dva tijela nakon sudara jednaka je ukupnoj količini gibanja prije sudara. Zakon održanja količina gibanja dvaju tijela masa m_{1} i m_{2}, kojima su početne brzine bile v_{1} i v_{2}, a brzine nakon njihova međusobnog djelovanja v_{1}{ }^{\prime} i v_{2}{ }^{\prime}, glasi: m_{1} \cdot v_{1}+m_{2} \cdot v_{2}=m_{1} \cdot v_{1}+m_{2} \cdot v_{2}^{\prime} . Za dva tijela mase m_{1} i m_{2} koja medusobno djeluju jedno na drugo vrijedi zakon akcije i reakcije F_{1}=-F_{2}, gdje \mathrm{F}_{1} znači silu kojom tijelo mase \mathrm{m}_{2} djeluje na tijelo mase \mathrm{m}_{1} i ima hvatište u tijelu mase \mathrm{m}_{1}, a \mathrm{F}_{2} silu kojom tijelo mase m_{1} djeluje na tijelo mase m_{2} te ima hvatište u tijelu mase m_{2}. Te su dvije sile jednake veličinom i suprotna su smjera. Iz toga zakona proizlazi drugi, tj. zakona održanja količine gibanja koji glasi m_{1} \cdot v_{1}+m_{2} \cdot v_{2}=0 ako su početne brzine obaju tijela bile jednake nuli. Brzine v_{1} i v_{2} brzine su tijela masa m_{1} odnosno m _{2} nakon njihova međusobnog djelovanja. Kada iz jezgre atoma mase m izleti čestica mase m_{1} jezgra atoma ima masu m_{2} koja iznosi: m_{2}=m-m_{1} Tada je brzina jezgre v_{2} i njezin je smjer suprotan smjeru brzine čestice v_{1} . 1.inačica \begin{gathered} m \cdot v=m_{1} \cdot v_{1}-m_{2} \cdot v_{2} \Rightarrow m_{2} \cdot v_{2} \Leftrightarrow m_{1} \cdot v_{1}-m \cdot v \Rightarrow m_{2} \cdot v_{2}=m_{1} \cdot v_{1}-m \cdot v / \cdot \frac{1}{m_{2}} \Rightarrow \\ \Rightarrow v_{2}=\frac{m_{1} \cdot v_{1}-m \cdot v}{m_{2}} \Rightarrow\left[m_{2}=m-m_{1}\right] \Rightarrow v_{2}=\frac{m_{1} \cdot v_{1}-m \cdot v}{m-m_{1}}= \\ =\frac{6.6 \cdot 10^{-27} \mathrm{~kg} \cdot 1.5 \cdot 10 \frac{7}{\mathrm{~s}}-3.8 \cdot 10^{-25} \mathrm{~kg} \cdot 0 \frac{m}{\mathrm{~s}}}{\mathrm{~kg}-6.6 \cdot 10^{-27} \mathrm{~kg}}=265131.23 \frac{\mathrm{m}}{\mathrm{s}} \approx 2.7 \cdot 10^{5} \frac{\mathrm{m}}{\mathrm{s}} . \end{gathered} 2.inačica Budući da je jezgra atoma prije raspada mirovala, slijedi: \begin{gathered} m_{1} \cdot v_{1}+m_{2} \cdot v_{2}=0 \Rightarrow m_{2} \cdot v_{2}=-m_{1} \cdot v_{1} \Rightarrow m_{2} \cdot v_{2}=-m_{1} \cdot v_{1} / \cdot \frac{1}{m_{2}} \Rightarrow \\ \Rightarrow v_{2}=-\frac{m_{1} \cdot v_{1}}{m_{2}} \Rightarrow\left[m_{2}=m-m_{1}\right] \Rightarrow v_{2}=-\frac{m_{1} \cdot v_{1}}{m-m_{1}}= \\ =-\frac{6.6 \cdot 10^{-27} \mathrm{~kg} \cdot 1.5 \cdot 10^{7} \frac{m}{\mathrm{~s}}}{3.8 \cdot 10^{-25} \mathrm{~kg}-6.6 \cdot 10^{-27} \mathrm{~kg}}=-265131.23 \frac{m}{\mathrm{~s}} \approx-2.7 \cdot 10^{5} \frac{\mathrm{m}}{\mathrm{s}} . \end{gathered} Brzina ima negativan predznak jer je suprotnog smjera od smjera brzine v_{1}. Iznos brzine je: v_{2}=2.7 \cdot 10^{5} \frac{m}{s}

Vježba

Jezgra atoma ima masu 3.8 \cdot 10^{-25} \mathrm{~kg} i miruje. Jezgra je radioaktivna i u jednom trenutku iz nje izleti čestica mase 6.6 \cdot 10^{-27} \mathrm{~kg} brzinom 1.5 \cdot 10^{4} \mathrm{~km} / \mathrm{s} . Koliko brzinom se tada giba jezgra atoma? Rezultat: \quad v_{2}=2.7 \cdot 10^{5} \frac{\mathrm{m}}{\mathrm{s}}.

Odgovorite

Kako biste odgovorili morate biti logirani

Slična pitanja

Jezgra atoma ima masu 3.8 ⋅ 10⁻²⁵ kg i miruje. Jezgra je radioaktivna i u jednom trenutku iz nje izleti čestica mase 6.6 ⋅ 10⁻²⁷ kg brzinom 1.5 ⋅ 10⁷ m/s. Koliko brzinom se tada giba jezgra atoma? ...
1. Atom vodika ima masu 1.673x 10-24 g. Masa atoma olova je 206 puta veća od mase vodika. a) Kolika je masa atoma olova izražena u mikrogramima? b) Koliko bi stanovnika bilo na Zemlji ako bi taj broj ...
Pozdrav! Zanima me zašto elementarne tvari reagiraju i stvaraju kemijske spojeve? Na primjer u molekuli sumpora svaki je atom ispunio pravilo okteta, a ista je stvar kod molekule kisika. Svaki atom im...
Pozdrav,Može mi netko rastumačiti pitanje o elementarnom naboju atoma natrija i to njegove jezgre,elektronskog omotača i atoma u cjelosti. Počela bih sa elementarnim nabojem jezgre,tj.najmanji naboj 1...
Na kemiji smo učili da se polumjer atoma smanjuje porastom protonskog broja u periodi zato jer veći naboj jezgre više privlači elektronski oblak.Mene zanima kakav utjecaj na polumjer ima međusobno odb...
Poštovani, trebao bih pomoć iz riješavanja kemije. Pošto sam vanredan student i pošto nisam imao kemiju od OŠ imam problema malo sa njom. Molio bih odgovor na ova pitanja: 1. Kao produkt alkoholnog vr...
Neki atom u jezgri ima jednak broj svih elementarnih čestica, a maseni mu je broj 2.Izračunaj broj pojedinih elementarnih čestica i napiši pravilnu oznaku tog elementa! Unaprijed hvala!