Tijelo mase m giba se brzinom v po podlozi (bez trenja) i udara o nepomično tijelo jednake mase. Nakon sudara tijela se gibaju zajedno. Kakav je odnos kinetičkih energija nakon i prije sudara? $$ \begin{array}{ll} \text { A. } E_{k(\text { nakon })}=\frac{E_{k(\text { prije })}}{4} & \text { B. } E_{k(\text { nakon })}=\frac{E_{k(\text { prije })}}{2} \\ C . E_{k(\text { nakon })}=\frac{E_{k(\text { prije })}}{\sqrt{2}} & \text { D. } E_{k(\text { nakon })}=\frac{E_{k(\text { prije })}}{8} \end{array} $$


Točan odgovor


Halpa

prije 7 mjeseci

\mathrm{m}_{1}=\mathrm{m}, \quad \mathrm{v}_{1}=\mathrm{v}, \quad \mathrm{m}_{2}=\mathrm{m}, \quad \mathrm{v}_{2}=0, \quad \mathrm{v}_{1}^{\prime}=\mathrm{v}_{2}^{\prime}=\mathrm{v}^{\prime}=? Količinu gibanja definiramo kao umnožak mase tijela i njegove brzine. Količina gibanja je vektorska veličina. \begin{aligned} &\rightarrow \quad \rightarrow \\ &p=m \cdot v \quad, \quad p=m \cdot v \text { kad računamo iznos. } \end{aligned} Zakon održanja količine gibanja Zbroj količina gibanja dva tijela prije njihova međusobnog djelovanja jednak je zbroju njihovih količina gibanja nakon međusobnog djelovanja. To vrijedi i za više od dva tijela. Zakon održanja količina gibanja dvaju tijela masa m_{1} i m_{2}, kojima su početne brzine bile v_{1} i v_{2}, a brzine nakon njihova međusobnog djelovanja \mathrm{v}_{1}^{\prime} i \mathrm{v}_{2}^{\prime}, glasi: m_{1} \cdot v_{1}+m_{2} \cdot v_{2}=m_{1} \cdot v_{1}+m_{2} \cdot v_{2} . Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju E_{k}=\frac{1}{2} \cdot m \cdot v^{2} . Najprije odredimo brzinu kojom se tijela nakon sudara gibaju zajedno. \begin{gathered} m_{1} \cdot v_{1}+m_{2} \cdot v_{2}=\left(m_{1}+m_{2}\right) \cdot v^{\prime} \Rightarrow m \cdot v+m \cdot 0=(m+m) \cdot v^{\prime} \Rightarrow m \cdot v=2 \cdot m \cdot v^{\prime} \Rightarrow \\ \Rightarrow 2 \cdot m \cdot v^{\prime}=m \cdot v \Rightarrow 2 \cdot m \cdot v^{\prime}=m \cdot v / \cdot \frac{1}{2 \cdot m} \Rightarrow v^{\prime}=\frac{v}{2} . \end{gathered} Kinetička energija iznosi: - prije sudara E_{k(\text { prije })}=\frac{1}{2} \cdot m_{1} \cdot v_{1}^{2}+\frac{1}{2} \cdot m_{2} \cdot v_{2}^{2} \Rightarrow E_{k(\text { prije })}=\frac{1}{2} \cdot m \cdot v^{2}+\frac{1}{2} \cdot m \cdot 0 \Rightarrow E_{k(\text { prije })}=\frac{1}{2} \cdot m \cdot v^{2} - nakon sudara \begin{gathered} E_{k(\text { nakon })}=\frac{1}{2} \cdot\left(m_{1}+m_{2}\right) \cdot(v)^{\prime} \Rightarrow E_{k(\text { nakon })}=\frac{1}{2} \cdot(m+m) \cdot\left(\frac{v}{2}\right)^{2} \Rightarrow \\ \Rightarrow E_{k(\text { nakon })}=\frac{1}{2} \cdot 2 \cdot m \cdot \frac{v^{2}}{4} \Rightarrow E_{k(\text { nakon })}=\frac{1}{2} \cdot 2 \cdot m \cdot \frac{v^{2}}{4} \Rightarrow E_{k(\text { nakon })}=m \cdot \frac{v^{2}}{4} . \end{gathered} Sada je: \begin{gathered} \frac{E_{k(\text { nakon })}}{E_{k(\text { prije })}}=\frac{m \cdot \frac{v^{2}}{\frac{1}{2} \cdot m \cdot v}{2}}{2} \Rightarrow \frac{E_{k(\text { nakon })}}{E_{k(\text { prije })}}=\frac{m \cdot \frac{v^{2}}{1} \cdot m \cdot v^{2}}{2} \Rightarrow \frac{E_{k(\text { nakon })}}{E_{k(\text { prije })}}=\frac{\frac{1}{1}}{\frac{1}{2}} \Rightarrow \\ \Rightarrow \frac{E_{k(\text { nakon })}}{E_{k(\text { prije })}}=\frac{2}{4} \Rightarrow \frac{E_{k(\text { nakon })}}{E_{k(\text { prije })}}=\frac{2}{4} \Rightarrow \frac{E_{k(\text { nakon })}}{E_{k(\text { prije) }}}=\frac{1}{2} \Rightarrow \\ \Rightarrow \frac{E_{k(\text { nakon })}}{E_{k(\text { prije })}}=\frac{1}{2} / \cdot E_{k(\text { prije })} \Rightarrow E_{k(\text { nakon })}=\frac{E_{k(\text { prije })}}{2} \end{gathered} Odgovor je pod B. Vježba 400 Tijelo mase m giba se brzinom v po podlozi (bez trenja) i udara o nepomično tijelo jednake mase. Nakon sudara tijela se gibaju zajedno. Kakav je odnos kinetičkih energija prije i nakon sudara? \begin{array}{ll} \text { A. } E_{k(\text { prije })}=4 \cdot E_{k(\text { nakon })} & \text { B. } E_{k(\text { prije })}=2 \cdot E_{k(\text { nakon })} \\ C . E_{k(\text { prije })}=\sqrt{2} \cdot E_{k(\text { nakon })} & \text { D. } E_{k(\text { prije })}=8 \cdot E_{k(\text { nakon })} \end{array} Rezultat: \quad B.

Odgovorite

Kako biste odgovorili morate biti logirani

Slična pitanja

Tijelo mase m giba se brzinom v po podlozi (bez trenja) i udara o nepomično tijelo jednake mase. Nakon sudara tijela se gibaju zajedno. Kakav je odnos kinetičkih energija nakon i prije sudara? $$...
Tijelo mase m giba se brzinom 10 m/s po podlozi, bez trenja i udara o nepomično tijelo jednake mase. Nakon sudara tijela se gibaju zajedno. Kolika je zajednička brzina tijela nakon sudara? A. $10 \f...
Tijelo mase m giba se brzinom 10 m/ s po podlozi, bez trenja i udara u nepomično tijelo jednake mase. Nakon sudara tijela se gibaju zajedno. Kolika je zajednička brzina tijela nakon sudara? A. $10 \...
Na tijelo mase 40 kg koje leži na horizontalnoj podlozi djeluje usporedno s njom sila od 100 N. Tijelo se giba stalnom brzinom. Koliki je koeficijent trenja između tijela i podloge? (ubrzanje slobod...
U homogeno magnetno polje magnetne indukcije B = 0.1 T uleti α− čestica koja ima B = 0.1 T,  E_(k) = 500eV = [500⋅1.6⋅10⁻¹⁹ J] = 8 ⋅ 10⁻¹⁷ J,  α = 90^(∘),  Q = 2 ⋅ e− $$ \begin{aligned} & \te...
Izračunaj: Tijelo mase 600 g giba se po pravcu stalnom brzinom tako da mu je kinetička energija 4 j, Kolika mu je količina gibanja
Tijelo mase m giba se konstantnom brzinom v i ima kinetičku energiju 90 J. Kolikom bi se brzinom v₁ trebalo gibati tijelo da mu kinetička energija bude 810 J? A. v₁ = 9 ⋅ v B. v₁ = 3 ⋅ v C. $v_{1}=\...

© 2022 eduo Instrukcije. Sva prava pridržana